
Elétriku Husi Bee Moris iha Gariuai
| gariuai projekto enerjía hidríka mini |
Permeiru sentral mini enerjia hydro elétriku sei opera iha Timor Leste, konstrui dadaun hela sentral enerjia ne’e iha Gariuai, iha komunidade ki’ik ida hela entre sidade Baucau no Venilale.
![]() |
|
Traballador lokal ida konstrui liña transmisaun kilomentru haat ne’ebe liga ho rede existente. Kompañia Eletrisidade Nacional edtl ajuda ho rutinasaun, no ajuda ai-riin no izolador. |
|
Foto: Basil Rolandsen / Bouvet Photography
|
Produs eletrisidade
Sentral hydro elétriku produs eletrisidade ho bee sulin ho presaun liuhusi turbina ida. Bee ne’e halibur husi fatin ida ne’ebe aas liu duke fatin turbina nian no sulin liu husi kano ida tun ba iha turbina nia fatin. Jerador ida liga ba turbina ne’e no produs eletrisidade, ne’ebe depois disponivel liuhusi liña transmisaun eletrisidade.
Iha Gariuai, sei halibur bee ne’e husi bee moris fatin rua, Wainalale no Builai, molok suli ba kanu ho distansia metru 1700 tun ba iha sentral eletrisidade ho turbine, ne’ebe ho distansia metru 187 iha kraik liu. To’o litrus 202 bee kada segundu produs presaun nato’on hodi dulas turbina ida ne’ebe bele produs másimu 326 kw (rihun watts), depende ba disponibilidade bee nian ne’ebe iha mudansa durante iha tinan ida nia laran. Depois bee ne’e sulin sai ba mota no bele kontinua uza ba irrigasaun natar nian no fornesimentu suco sira nian.
![]() |
|
Manajer Konstrusaun Vasco Pinto (karuk) no Asesór Senior Alf Adeler halo inspesaun junta kanu (tubo) nian. Besi kanu (tubo) hirak ne’e ho qualidade aas no bele transporta bee ho presaun aas wainhira instala ho loloos. |
|
Foto: Basil Rolandsen / Bouvet Photography
|
Enerjia ba povu
Eletrisidade ne’ebe produs iha Gariuai sei halo disponivel ba povu sira ne’ebe hela iha area ne’eba liu husi liña transmisaun enerjia local ne’eba, inklui iha sidade Baucau. Konstrui tiha ona liña transmisaun ida hodi liga sentral electricidade ne’e ba ezistente liña transmisaun 22 kv ho distansia kilometru 4. Sei kontinuamente produs eletrisidade, fornese enerjia iha kalan no loron. Permite manutensaun durante oras 360 kada tinan, sentral enerjia ne’e sei halo operasaoun oras 8400 no produs maizumenus 1.5 gwh tinan-tinan (kalkula husi kalkulasaun fornesimentu bee sulin nian).
Sentral mini hydro elétriku Gariuai sei sai adisaun signifikante ida ba area Baucau nian. Ohin loron, produs eletrisidade husi gasoel, ne’ebe karun dadaun no mos halo poluisaun ba ambiente. Enerjia hydro ne’e mak moos, bele dura, konfiansa, enerjia ne’ebe diak ba ambiente, ho folin operasaun ne’ebe tun no esperansa moris naruk ne’ebe povu Timor Leste nia presiza.
![]() |
|
Traballador sira hametin rai hale’u besi kanu (tubo) iha area seguru erosaun ba besi kanu nian. Eskema rotasaun ba semana rua-rua envolve aldeia ualu (8) distribui rendementu no treinamentu ba maizumenus ema nain 1200. |
|
Foto: Basil Rolandsen / Bouvet Photography
|
Kréditu ba traballador sira
Traballador liu ema nain 1200 partisipa iha konstrusaun sentral enerjia, ne’ebe husi sira barak halao servisu tuir eskema rotasaun semana rua-rua ne’ebe envolve aldeia ualu (8), seguru benefisiu no rendementu ba ema barak liu husi treinamentu projetu nian. Rotasaon ne’e maneja husi manager konstruisaun Sr Vasco Pinto rasik ho ema local sira, koopera ho lider suco nian Sra Maria. Projetu ne’e inklui konstruisaun kilomentru 4 estrada temporáriu ba iha fatin projetu nian, ke’e no depois taka fila fali rai koak kanu nian (“penstock”) ho distansia metru 2350, konstruisaun kanu simu bee nian iha bee moris rua ne’e no mos kanu rai okos ba bee moris rua ne’e, instalasaun kanu, prevensaun erozaun rai nian, konstruisaun sentral enerjia no instalasaun ba turbina, no mos hamoos dalan portaun nian, harii airin eletrisidade nian no dada fiu liña transmisaun nian ho distansia naruk kilometru haat. Numéru servisu boot ida ne’ebe halao husi grupu ne’ebe halao servisu ne’e.
![]() |
|
Manager Konstrusaun Vasco Pinto (karuk) ho estudante treinamentu vokasionál local husi Fatumaka partisipa nu’udar estajiáriu ba projetu nee. |
|
Foto: Basil Rolandsen / Bouvet Photography
|
Laos deit traballador projetu sira, ema sira seluk mos partisipa: Grupu joventude ida prepara ai-riin eletrisidade iha Dili molok tula ba fatin projetu nian. Estudante treinamentu vokasionál local husi Fatumaka partisipa nu’udar estajiáriu. Konsultór esternu ida liu husi kooperasaun ho autoridade ambientál sira (dnsma) halao tiha ona filtrasaun ambientál no halo ona planu monitorizasaun. jv Norconsult / Norplan Noruega ho planeamentu no konsultoriu.
Husi povo Noruega
Projetu nee mak parte ida husi kooperasaon instituisionál entre Diresaun Rekursu Bee no Enerjia Noruega nian no Ministerio Recursu Naturais Minerais e Politico Energitica Timor Leste nian. Ida nee posebilidade ida ba ajuda husi Guvernu Noruega ba povo Timor Leste. Ne’e mak prezente amizade husi povu Noruega ba povu Timor-Leste.
tradus ba tetum: sr carlos freitas, edtl